Skip to content

Zašto dete govori kroz nos?

Roditelji lako uoče da govor deteta ne zvuči adekvatno, da ima nazalan prizvuk ili da se javlja ,,eksplozija” vazduha kroz nos kada pokušava da izgovori određene glasove, te oni zvuče potpuno izmenjeno i nepravilno.

Šta je hipernazalnost?

Hipernazalnost predstavlja usmeravanje vazdušne struje tokom govora na nosnu šupljinu, umesto na usnu duplju. Tokom procesa govorne produkcije, vazduh koji je neophodan za ovaj proces, udiše se na nos. Potom dolazi do izdisaja i generisanja glasa, a vazdušna struja koja se izbacuje i na kojoj govorimo, mora izaći na usta (sem u slučaju kada artikulišemo glasove ,,m”, ,,n”, ,,nj”). Ukoliko se vazduh zbog anatomske anomalije ili pogrešno usvojene navike izgovora usmerava na nosnu šupljinu, dolazi do nazalnog prizvuka u glasu i govora koji opisujemo kao da je ,,kroz nos”.

Zašto se javlja?

Meko nepce stvara valvulu koja sprečava prolazak vazduha kroz nos tokom govora (sem kod nazalnih glasova, gore navedenih). Kada ovaj sistem ne funkcioniše kako je predviđeno, vazduh otiče kroz nos. Razlozi zbog kojih se javlja ova pojava mogu biti različiti:

  • Anatomske anomalije u koje ubrajamo i rascepe nepca, alveolarnog grebena i usana, makar i minimalne (nekad i slabo vidljive), jedan su od čestih razloga nastanka hipernazalnosti.
  • Pogrešno usvojeni artikulacioni automatizmi za specifične glasove (rinolalija), gde se opisuje eksplozija vazdučne struje kroz nos tokom izgovora određenih glasova, koji nisu nazalni .
  • Kompenzatorni artikulacioni mehanizmi koji nastaju sekundarno (u praksi se mogu videti  kod dece sa čestim upalama uha), gde dete kao i u prethodnom slučaju iskazuje nazalnost samo kod specifičnih glasova.
  • Apraksija i dizartrija, kao motorički poremećaji, u jednom slučaju usled pogrešnog motornog programiranja pokreta, a u drugom usled slabosti ili neadekvatnog tonusa mišića govornog aparata, dolazi do nazalnog govora. Dizartrije su pak retka pojava kod dece.

Kako se koriguje nazalan govor?

Logopedskim tretmanom! Potrebno je da stručnjak proceni uzrok nazalnog govora i usmeri na dalju dijagnostiku, ukoliko je potrebno. Uvidom u detetov slučaj, faktore nastanka i stanje govornog aparata, ostvaruje se prvi korak koji prethodi postavljanju ciljeva i započinjanju tretmana. Vežbe su orijentisane na preusmeravanje vazdušne struje sa nazalne na oralnu šupljinu i pravilnu artikulaciju glasova. Važno je napomenuti da se logopedski tretman ne sprovodi pre hirurške intervencije kod postojanja rascepa (ukoliko se daljom procenom ne utvrdi da je potrebno).

Foto: Canva

Ne propustite

Prijavite se na naš newsletter i započnite putovanje ka boljim govorno-jezičkim veštinama!