Multipla skleroza predstavlja hronično oboljenje bele mase nervnog sistema. Smetnje koje nastaju kao posledica ovog oboljenja mogu uticati na različite funkcije: motoriku, čulni sistem, ali i kognitivne funkcije, poput govora i jezika. U zavisnosti od mesta i opsega oštećenja na mozgu, razlikuju se i znaci koji se manifestuju u govoru i jeziku, a najčešće govorimo o nastanku dizartrije i afazije.
Šta je multipla skleroza?
Multipla skleroza je oboljenje u kom se mijelinski omotač (omotač koji štiti nastavke nervne ćelije, odnosno izoluje ih, kako se impuls ne bi rasipao) razgrađuje. Iskoristićemo analogiju sa strujnim kablom, kao i nervnim nastavcima, potrebna je izolacija da bi se impuls, odnosno struja, prenela. Kada je izolator, odnosno omotač kabla, oštećen, žice su ogoljene, impuls se prekida i stiže ili nepotpun ili se prekida na mestu oštećenja. U ovom slučaju, nervni impuls se ne prenosi. Šta to znači za nas? Svaki pokret, svaka informacija ili odgovor na stimulus, prenosi se kao impuls do ili od mozga. Kada to nije moguće, ona se gubi. Osoba to može doživljavati kao gubitak čulnih sposobnosti (smetnje sa vidom), nemogućnost izvođenja pokreta, osećaj utrnulosti, naglih senzacija, ali i smetnje sa govorom, na različitim govornim modalitetima.
Ovo oboljenje je hronično, neizlečivo stanje, ali se simptomi i tok bolesti kontrolišu. Najčešći tip multuple skleroze podrazumeva smenjivanje relapsa i perioda remisije. Postoje periodi kada dolazi do gubitka sposobnosti i pogoršavanja simptoma i opšteg stanja, koji se nazivaju relaps. Simptomi se delimično ili potpuno gube posle određenog perioda. Period remisije, kada se novi simptomi ne razvijaju i bolest “miruje”, može da traje mesecima, pa i godinama.
Kako multipla skleroza utiče na govor i jezik?
U zavisnosti od toga koji je deo nervnog sistema pogođen, razlikujemo simptome i poremećaje koji se mogu javiti. Često se o smetnjama govori u okviru poremećaja dizartrije i afazije. Istraživanje iz 2014.(Fitz Gerald, Murdoch, Chenery) napominje da su dizartrični elementi govora kod pacijenata sa multiplom sklerozom prisutni u blažem stepenu. Ovde se ubrajaju smetnje sa disanjem, fonacijom (glasom), izgovorom, rezonancijom i prozodijom. Navodi se da je faktor koji je najviše doprinosio nerazumljivom govoru kod pacijentkinja bio je izgovor konsonanata. Oštećenje disajne potpore povezan je sa vokalnim kvalitetom, kontrolom jačine glasa i artikulacijom (izgovorom).
Sa druge strane, isto istraživanje nudi i rezultate vezane za jezičke veštine. Većina pacijenata iz navedene studije imala je poteškoće sa fluentnošću govora i konstrukcijom rečenica. Zabeležena je i disfunkcija u razumevanju složenih gramatičkih konstrukcija. Ipak, nije se moglo govoriti o postojanju afazičkog sindroma kod pacijentkinja iz grupe. Dakle, pacijentkinje su imale probleme sa čestim pauzama u iskazu i složenijim gramatičkim konstrukcijama. Studija takođe navodi da su jezičke smetnje moguća posledica kognitivnih deficita, poput demencije, kod pacijentkinja sa MS.
Navedene smetnje posledica su demijelinizacija područja koje su značajne za jezičke funkcije. Simptomi zavise od nivoa oštećenja neurona, kao i od mesta koje je zahvaćeno. Sigurno je da svi govorni i jezički modaliteti mogu biti zahvaćeni, izolovano ili u vidu afazičkih sindroma i dizartrije.
Logoped i osobe sa multiplom sklerozom
Logoped ima ključnu ulogu u proceni i terapiji osoba sa multiplom sklerozom, posebno u vezi sa govorom, jezikom, gutanjem i disanjem. Obzirom na uticaj simptoma na funkcionalnu verbalnu komunikaciju, poželjno je obaviti savetovanje čim se simptomi uoče.
Logopedski tretmani za osobe sa MS-om uključuju individualne terapije koje mogu obuhvatiti poboljšanje artikulacije, vežbe disanja i terapiju glasa (vokalna terapija), kao i tehniku za poboljšanje gutanja i sprečavanje aspiracije. Takođe, logoped može raditi na strategijama za olakšavanje komunikacije, uključujući korišćenje asistivnih tehnologija, kada je to potrebno. Cilj logopeda je da pomogne pacijentima da održe što bolju funkcionalnost govora i svakodnevne komunikacije, što doprinosi njihovom kvalitetu života.
Foto: Canva